Naoko trivijalna pojava

Cilj magistarskog rada bi bio provjeriti koliko su trenutno praktični odnosi s javnošću instalirani u djelovanju Crkve u Hrvata. Nakon potrebnih istraživanja, bilo kontaktiranja pojedinih predstavnika ureda za informiranje pojedinih biskupija ili možda župa, definirao bih stupanj trenutnog provođenja odnosa s javnošću. Ovisno o rezultatu istraživanja, pokušao bih predvidjeti mogućnost prilagođavanja Crkve i crkvenog naučavanja suvremenim zahtjevima odnosa s javnošću kao struke i obrnuto. S obzirom na činjenicu kako Crkva općenito, pa tako i Crkva u Hrvata ne prelazi preko svojih konzervativnih stavova koji su bili isti na početku, tako i sada i vazda u vjeke vjekova. Mogu li odnosi s javnošću tako čvrstim uvjerenjima samo kazati Amen?! Cilj pravih odnosa s javnošću koji bi predstavljali Crkvu bi trebao biti približavanje crkvenih uvjerenja o pitanjima kao što su rad nedjeljom, medicinski potpomognuta oplodnja, mišljenja o Domovinskom ratu, suradnja s Haškim sudom i slične tem

Vjerske organizacije u SAD-u prođu najbolje što se tiče financijskih injekcija koje se izdvajaju neprofitnim organizacijama. Većina vjerskih organizacija zahtjeva razvijanje brojnih akcija koje mogu realizirati odnose s javnošću. Crkve imaju potrebu komuniciranja, kako sa svojim članovima, tako i s lokalnim i nacionalnim javnostima s obzirom na vjerska, socijalna i znanstvena pitanja. Već smo u prethodnome blogu govorili o otvaranju Hrvatske Crkve novinarima, a to je zapravo praksa koja svoje korjene vuče iz SAD-a, jer su se religijske organizacije počele širiti na svoje komunikacijske aktivnosti pogotovo one koje uključuju masovne medije. Većina vjerskih organizacija počinje osnivati vlastite urede za odnose s javnošću i imenuje glasnogovornike. Profesor Zoran Tomić smatra kako uredi za odnose s javnošću vjerskih organizacija imaju više ciljeva. Njihovi komunikacijski profesionalci nastoje vjernicima, ali i ostalim javnostima, približiti stajališta crkve kao i njezine odluke i po

Zoran Tomić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u svojoj knjizi Odnosi s javnošću - teorija i praksa u dijelu Osnosi s javnošću u vjerskim i volonterskim organizacijama piše kako crkve žele ostaviti što pozitivniji imidž u javnosti. Međutim, mnoge vjerske organizacije imaju samo mali broj uposlenih u odjelima odnosa s javnošću pa im je dobro došla volonterska potpora. Većina vjerskih organizacija se financira od doprinosa svojih članova ili dobrotvornih priloga. Zbog svoje naglašene dobrovoljnosti odnosi s javnošću važan su dio takvih organizacija. Zoran Tomić, Odnosi s javnošću - teorija i praksa, Synopsis, Zagreb 2008.

Nakon burnih i za Crkvu teških godina komunizma, kršćanstvo nakon prvih višestranačkih izbora dobiva slobodu i rast popularnosti. Često se u javnosti pripadnost katoličkoj vjeri vezala uz kapitalizam, desnicu na političkoj sceni ili veliko hrvatstvo. S druge strane nereligioznost se stavljala u isti koš s komuniznom, jugoslavenstvom i političkom ljevicom. U Republici Hrvatskoj Katolička Crkva ima definiran pravni položaj kao autonomna na svom području te joj je dozvoljeno održavanje vjeronauka u osnovnim i srednjim državnim školama. Naravno onim učenicima koji ga izaberu. Katolička crkva u Hrvatskoj može i sama osnivati katoličke škole, a omogućena joj je i pastoralna skrb među katoličkim vjernicima u oružanim snagama. 9 travnja 1997. su, razmjenom ratifikacijskih instrumenata, na snagu stupili ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske: 1. o pravnim pitanjima 2. o suradnji na području odgoja i kulture 3. o dušobr

Tema moga specijalističkog magistarskog rada bit će Odnosi s javnošću Crkve u Hrvata. Radi li se o preteškom zadatku iskupljanja literature, treba sačekati i vidjeti kada se od ponedjeljka krene u ozbiljan posao. Koliko je Crkva otvorena za svoje javnosti? Je li uopće otvorena ili je otvorenija od bilo koje organizacije u našemu narodu?